Psihološki aspekt je... Koncept, definicija

Psihološki aspekti ličnosti igraju veliku ulogu u našim životima. Oni su faktori rizika za neke od najčešćih poremećaji, kao što su nesanica, hipersomnija i parasomnija. Psihološki aspekti aktivnosti (posebno u uslovima napornog rada i ekstremnih situacija) često su uzroci psihosomatskih bolesti. Oni su također faktori mnogih pozitivnih događaja i transformacija koji mogu promijeniti čovjekov život, pomoći u suočavanju s poteškoćama, pa čak i podnijeti neljudsku bol.

Psihološki aspekti poremećaja spavanja

Slično tome, loše navike poput pušenja, zloupotrebe alkohola, sjedilačkog načina života i prehrane koje dovode do gojaznosti faktori su rizika za velike poremećaje spavanja kao što su hipersomnija ili sindrom opstruktivne apneje u snu. Prekomjerna dnevna pospanost povezana s ovom dijagnozom utiče na društvenu ulogu, zaposlenost, kao i na kognitivne funkcije i emocionalno blagostanje. Ovo su socio-psihološki aspekti poremećaja spavanja. Pa, onda ćemo govoriti o drugim važnim manifestacijama ovog sveobuhvatnog fenomena.

Psihološki aspekti bola

Psihološki faktori mogu povećati ili smanjiti bol. Dokazi za ove uticaje uključuju eksperimentalne studije u kojima su naučnici manipulisali raspoloženjem, pažnjom, očekivanjima i željama ispitanika kako bi ublažili bol. Pojedinačni faktori mogu smanjiti ili povećati bol, a čini se da su placebo analgetski efekti rezultat mnogih aspekata, uključujući želju subjekta (ili pacijenta) da ublaži vlastito stanje.

Možemo govoriti, na primer, o bolu od operacije, jer je hipnoza bila toliko popularna kao anestezija do sredine prošlog veka, au nekim klinikama se i dalje koristi. Ova činjenica dokazuje da je psihološki aspekt fundamentalni fenomen koji upravlja svim sferama našeg života.

Bol i raspoloženje

Još jedan dokaz gornje teze su kliničke studije koje pokazuju snažne prognostičke veze između raspoloženja i bola, raspoloženja i invaliditeta, kao i manipulacije sa placebo efektom (ili ljudskim očekivanjima) i bolom. Očigledno, postoji mnogo zajedničkog između različitih psiholoških mehanizama modulacije bola.

Na primjer, želja za olakšanjem i očekivanja sastavni su faktori u placebo analgeziji, ali također igraju važnu ulogu u emocionalnom utjecaju na bol u drugim kontekstima. Sve je to psihološki aspekt bola kao sastavnog dijela naših osjećaja, koji su, zapravo, također ukorijenjeni u našoj psihologiji. Mnogo jači nego što se uobičajeno vjeruje u naše vrijeme.

Pažnja i emocije

S druge strane, pažnja i emocije barem djelomično, ali utiču na bol. Neurofiziološke osnove ovih psiholoških faktora su djelimično shvaćene, ali je potrebno više posla da bi se u potpunosti razumjeli osnovni mehanizmi. Pored toga, odnos i interakcija psiholoških faktora sa tradicionalnijim fiziološkim i lekovitim efektima takođe su slabo razumljivi i zreli za dalja istraživanja. Iskustvo bola nikada nije izolovani senzorni događaj, obično je vezan za neki vrlo specifičan fiziološki kontekst.

Međutim, na bol također utječu uvjerenja, pažnja, očekivanja i emocije, bez obzira na to javlja li se u kontroliranom "laboratorija" uslovi ili u uslovima fizičke traume i emocionalnog stresa. Na ovaj ili onaj način, čitalac treba da shvati da je psihološki aspekt bola njegov ključni deo i da je uz pomoć psihologije moguće uticati, između ostalog, na fiziološke procese.

Kao primjer, uzmite u obzir pacijenta koji je imao remisiju raka kičme. Pokupivši kesu namirnica, osetila je iznenadnu nelagodu (napetost mišića) u istom delu leđa gde je tumor nekada bio lokalizovan. Prema svim pokazateljima, njen bol izgleda mnogo intenzivnije ili neprijatnije od bola pacijenta sa ponavljajućom napetošću mišića u istom delu leđa.

Psiholozi su također otkrili da se vojno osoblje ranjeno u borbi žalilo mnogo manje i zahtijevalo mnogo manje lijekova protiv bolova od civila povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama. Ovo je psihološki aspekt bola u njegovom najčistijem obliku. Međutim, u nastavku ćemo pogledati druga područja u kojima ovaj sveobuhvatni fenomen igra ključnu ulogu.

Psihološki aspekt osobe u kontekstu fizičke sfere života

Fizički sloj života uključuje naše zdravlje i način na koji postupamo sa svojim tijelom. Takođe uključuje ono što konzumiramo, koliko često radimo, peremo i kako toleriramo bolesti. Naše tijelo je najvredniji dar koji imamo i bez njega nećemo moći postojati. Ako nismo zdrav, sigurno nećemo moći uživati u svim ostalim aspektima života. Iz tog razloga, voljeti svoje tijelo prvi je korak na putu ka sreći. Bez obzira odakle počinjemo, bez obzira koliko nepovratno smatrali svoje loše zdravlje, nikad nije kasno da počnemo mijenjati svoje navike.

Zdravo tijelo je zdrav um, a brinući se o sebi, osjećat ćemo se samopouzdanije, motiviranije i imat ćemo bolju kontrolu nad svojom životnom situacijom. Ali da biste zaista voljeli svoje tijelo, morate razmisliti o psihološkim aspektima njegove percepcije. Na primjer, u procesu razvoja osoba često razvija različite komplekse vezane za tijelo, kao i loše navike.

Zato najkvalifikovaniji psiholozi rade sa osobama koje pate od disforije svih vrsta, bulemije, anoreksije i drugih bolesti povezanih sa odbacivanjem njihovog organizma. Sve povrede i poremećaji potiču od detinjstva, što već sugeriše razmišljanja o psihološkim aspektima razvoja.

Mentalna sfera života

Ako ne brinete o svom tijelu, vaš izgled i zdravstveno stanje će se pogoršati, isto vrijedi i za vaš um. Činjenica da više ne morate ići u školu ne znači da ne možete steći nova znanja. Mentalnu sferu treba odvojiti od mentalne, jer je ona isključivo odgovorna za misli i misaone sposobnosti.

Međutim, uloga psihološkog aspekta je ovde očigledna, jer ljudi sa ozbiljnim mentalnim poremećajima ili čak depresijom, na primer, značajno pogoršavaju mentalnu aktivnost.

Emocionalna sfera i njen značaj

Veoma je lako zaboraviti na važnost upravljanja našom emocionalnom pozadinom. Ako ovo zanemarimo, možemo se osjećati nezadovoljno i pasti u provaliju odugovlačenja, malodušnosti, beznađa. Stoga je veoma važno da sebi dozvolimo da koristimo svoja osećanja, pokažemo ih, slušamo. Emocionalno stanje je veoma povezano sa psihološkim i mentalnim, i zajedno čine naš fiziološki osećaj sebe. Poznato je da sretni i samopouzdani ljudi čak obolijevaju mnogo rjeđe nego depresivni i nesrećni.

Zaključak

Naše telo, naš um i naše emocije su deo jedinstvenog sistema. Ovaj sistem je u velikoj mjeri vezan za psihologiju-svijest, nesvjesno, komplekse i iskustva. Besmisleno je upuštati se u neki deo ovog sistema izolovano od svih ostalih, jer je banalan i neće dovesti ni do čega. Psihološki aspekt je veza koja povezuje sva njegova osjećanja i daje smisao bilo kojoj njegovoj aktivnosti.