Socio-kulturna kompetencija: pojam, struktura, metode razvoja

Obuka stranog jezika - nije laka stvar. , učenik mora ne samo savladati gramatiku i zapamtiti mnogo riječi, već se i naviknuti na razumijevanje mentaliteta sagovornika, običaja i tradicije svojstvenih njegovoj kulturi. Bez toga je nemoguće u potpunosti voditi razgovor sa strancima, čak i savršeno vladajući njihovim govorom. Zato FGOSOM posebnu pažnju posvećuje formiranju socio-kulturne kompetencije u proučavanju jezika drugih naroda. Pogledajmo bliže karakteristike ovog koncepta.

Osnovna svrha podučavanja stranog govora

Došavši u školu ili na fakultet i počevši proučavati bilo koji predmet, osoba bi trebala jasno razumjeti: zašto mu je to potrebno. Bez ove svijesti neće uložiti dovoljno truda u savladavanje materijala.

Prema sadašnjem obrazovnom standardu, svrha nastave jezika drugih naroda je da se učenici u potpunosti pripreme za potencijalnu interkulturalnu komunikaciju. Odnosno, formirati znanja i vještine za vođenje razgovora sa strancem i razumijevanje ne samo onoga što govori, već i onoga što misli.

Zašto je to važno?? Zbog globalizacije, a prije svega u ekonomiji. U savremenom svijetu, u kojoj god sferi osoba morala raditi da bi postigla najbolje rezultate, prije ili kasnije morat će se suočiti s predstavnicima drugih naroda. To mogu biti poslovni partneri, klijenti, investitori ili samo turisti koji samo treba da objasne put do najbližeg supermarketa. Da ne spominjemo vlastita putovanja na odmor u zemlje bližeg i daljeg inostranstva.

A ako se obuka zaista odvijala na traženom nivou, osoba koja ju je prošla trebala bi moći bez problema razumjeti stranog sagovornika i objasniti mu se. Sve to, naravno, pod uslovom da je sam student uložio dovoljno truda da savlada materijal.

Komunikativna kompetencija

Znanje i vještine neophodno za potpuni interkulturalni dijalog (zahvaljujući kojem je moguće učestvovati u receptivnim i produktivnim vrstama govorne komunikacije) naziva se (CC) komunikativna kompetencija.

Formiranje je glavni zadatak svakog nastavnika stranog jezika.

Zauzvrat, KZ je podeljen na sledeće kompetencije (opseg pitanja u kojima učenik treba da bude upoznat, da ima znanje i iskustvo):

• Jezik (jezički).
• Govor (sociolingvistički).
• Socio-kulturna kompetencija.
• Mboximp.
• Strateški.
• Diskurzivno
• Socijalne.

Obogaćivanje takvog znanja omogućava čovjeku da kroz poređenje shvati posebnosti i nijanse ne samo nacionalne kulture država proučavanog dijalekta, već i svoje zemlje, da se udubi u univerzalne vrijednosti.

Socio-kulturna kompetencija (CCM)

Socio-kulturna kompetencija je kombinacija znanja o državi (u kojoj se govori jezik koji se izučava), jedinstvenih karakteristika nacionalnog i govornog ponašanja njenih građana, uz mogućnost korištenja ovih podataka u procesu komunikacije (slijedeći sve norme bontona i pravila).

Značaj socio-kulturne kompetencije u nastavi stranog jezika

U prošlosti, prilikom proučavanja govora drugih naroda, glavna stvar je bila formiranje sposobnosti djeteta da ga razumije i govori. Sve ostalo nije izgledalo tako važno.

Kao rezultat ovog pristupa, iako je učenik mogao protumačiti školjku jezika, nije osjetio njegovu "soul". Jednostavno rečeno, znao je da održi govor, ali nije znao šta i sa kim.

Ovo je uporedivo sa onim kada se pred osobom na večeri postavi desetak različitih viljuški i oni nude da probaju frikase. Teoretski, on zna da ovo jelo možete jesti s ovim uređajima, ali ne razumije tačno koji je od svih alata trenutno prikladno koristiti. S obzirom na razvoj tehnologije, nesrećnik može pokušati da potraži nagoveštaj na Internetu, ali bez razumevanja suptilnosti francuske kuhinje, ne zna kako se zove jelo, što ga stavlja u ćorsokak. Uostalom, spolja je ovo običan gulaš od zečjeg mesa.

CC je znanje i vještine zahvaljujući kojima će takva osoba iz našeg primjera, čak i ako ne pogodi koju viljušku izabrati, moći barem prepoznati jelo u mesnim mješavinama na tanjiru i brzo zatražiti savjete od Sveznajućeg Googlea.

Upečatljiviji jezički primjer su frazeološke jedinice. Budući da je nemoguće razumjeti opšte značenje njihovih komponenti, kada se takve fraze koriste u govoru, stranac ne može razumjeti šta sagovornik misli.

Razmotrite naslove nekih knjiga iz svjetski poznate serije "Dnevnik slabića". Njegov autor, Jeff Kinney, često je koristio popularne Engleske frazeološke jedinice kao naslov. Na primjer, sedma knjiga u nizu naziva se treći točak, što se doslovno prevodi kao "Treći točak". Međutim, istina značenje fraze - "Treći dodatak". Da biste to razumjeli, morate znati odgovarajuću frazeologiju-analog na Vašem maternjem jeziku. A to se tiče prijevoda naslova osme knjige: Teška sreća ("Loša sreća") - "33 nesreće".

A evo petog knjiga ciklusa Dani Pasa ("Dani Pasa") nema analognog u ruskom jeziku. Sve zato što frazeologija znači "Najtopliji dani ljeta" (obično od jula do prvih dana septembra). Međutim, u ruskom jeziku ne postoji naziv za ovaj period, pa da bi se pravilno razumio sagovornik koji je koristio ovaj izraz, moraš znati o ovoj osobini jezika.

I malo više pažnje na ovaj izraz. Veliku ulogu igra ko to tačno kaže. Ako frazu koju volim da gledam TV tokom psećih dana izgovori Muškarac, ona prenosi značenje: "U najtoplijim danima ljeta volim gledati TV". Međutim, ako ova rečenica dolazi od žene, to može značiti: "U mojim mesečnim danima volim da gledam TV". Uostalom, na engleskom psećim danima ponekad mogu značiti period menstruacije.

Naravno, nemoguće je da osoba nauči apsolutno sve karakteristike jezika. Ali možete se prilagoditi njima, razlikovati barem malo dijalekata, znati koji su izrazi neprihvatljivi u pristojnom društvu ili u službenoj prepisci,.itd. . Formiranje CCM-a - je samo sposobnost prepoznavanja posebnosti nacionalnog mentaliteta u govoru i adekvatnog odgovora na njega.

Dokaz da je ovo zaista veoma, veoma važan je ruski prevod Kinneyjeve knjige dani pasa - "Život psa". Onaj koji je radio na adaptaciji ovog djela napravio je grešku u samom njegovom naslovu. Ukrajinski prijevod "Kanikuli psu pid khvist" takođe nije zadovoljio tačnost.

Postoji nedostatak svijesti autora o kulturnim posebnostima engleskog jezika. Ali to nije bio esej iz serije "Prošao sam i zaboravio", , ali popularna priča o školskom jeziku koja je pročitala hiljade djece.

Kako bi domaći stručnjaci u budućnosti omogućili što manje takvih grešaka, savremeni obrazovni standard za učenje stranih jezika stavlja veliki naglasak na formiranje socio-kulturnog znanja.

Malo o mentalitetu

CCM se ne može uzeti u obzir bez obraćanja pažnje na fenomen na sveobuhvatnom nivou istraživanja, u kojem je kompetencija specijalizovana. Naime, o mentalitetu.

Jednostavnim riječima, To je duša naroda, po čemu se razlikuje od drugih, čini jedinstvenom i jedinstvenom. Nije pravedno kombinacija svih kulturnih osobina određene etničke grupe, ali i njenih vjerskih pogleda, sistema vrijednosti i preferencija.

U početku je ovaj koncept nastao u istorijskoj nauci, jer nam je omogućio da bolje razumemo preduslove određenih događaja. Razvojem psihologije i sociologije proučavanje mentaliteta postalo je važna komponenta u provođenju istraživanja.

Danas ovaj fenomen usvajaju lingvistika i pedagogija. Proučavanje pomaže u istraživanju istorije određenog naroda, njegovih karakteristika.

Kao dio formiranja socio-kulturne kompetencije zasnovane na proučavanju mentaliteta, posebno je važno zaštititi učenike od stereotipa i predrasuda. Ponekad se zamijene za istinu. Kao rezultat toga, nije moguće pravilno uspostaviti interkulturalnu komunikaciju.

Mnoge od ovih maraka posljedica su Hladnog rata. Propaganda SSSR-a i SAD-a (kao njegova dva najaktivnija učesnika) pokušala je da slika neprijatelja naslika što je moguće crnije. I iako je ova konfrontacija u prošlosti, mnogi i dalje doživljavaju mentalitet Amerikanaca kroz prizmu sovjetske propagande. I obrnuto.

Na primer, još uvek se veruje da domaćice u Sjedinjenim Državama ne znaju da kuvaju. Ovu zabludu uvelike stvaraju brojne TV serije i filmovi. Njihovi heroji gotovo cijelo vrijeme jedu u kafićima ili restoranima, a samo poluproizvodi čuvaju se u hladnjaku.

Istina je da takav način života češće vode stanovnici megagradova, kojima je zaista lakše nešto kupiti nego napraviti vlastitim rukama. Dok stanovnici malih gradova i sela koji se bave poljoprivredom znaju mnogo i dobro da kuvaju. A ako govorimo o konzerviranju, oni nisu inferiorni od mnogih imigranata iz SSSR-a. Amerikanci masovno ne samo da motaju džemove, sokove, salate, već i poluproizvode (umaci, lecho, kukuruz, masline, oguljena šargarepa i krompir), gotova jela (supe, kašice, kotleti).

Naravno, takva ekonomija je tipična za poljoprivrednike koji uzgajaju sve ove proizvode ili životinje za meso. Deca urbane džungle radije kupuju sve ovo u supermarketima. Živeći u malim stanovima, jednostavno nemaju mjesto za spremanje puno hrane "u rezervi", i još više da ih sačuvaju. To opravdava činjenica da su troškovi stanovanja u megagradovima nevjerovatni, dok su prigradski stanovi i cijele kuće pristupačniji. Glavni razlog je slabo razvijena ekonomija ovih naselja. U potrazi za poslom, njihovi stanovnici moraju prodati svoje kuće za pjesmu, a krećući se u veće gradove, zbijati se u sićušnim stanovima.

Istina se razlikuje od zajedničke ideje Amerikanaca kao što čekaju debeli lijeni? I šta se dešava ako se osoba fokusira na lažne mentalne marke o stanovnicima Sjedinjenih Država, Države dolaze na posao u ovoj zemlji ili sarađuje sa kompanijama odatle? Koliko će drva za ogrjev slomiti prije nego što shvati da oni koji ovdje žive nisu kao što je ranije mislio. Ali s takvom predrasudom, čak i znajući njihov jezik na nivou Williama Shakespearea ili Edgara Poea, biće teško uspostaviti komunikaciju.

Zato savremeni standard nastave svakog stranog jezika posvećuje toliko pažnje formiranju CCM-a u okviru komunikativne kompetencije. Dakle, ključ za potpuno savladavanje stranog govora je mentalitet (jednostavnim riječima, prizma kroz koju izvorni govornik percipira Svijet). Je li on jedini? jedan hajde da saznamo.

Aspekti CCM-a

Faktor o kojem se govori u prethodnom paragrafu je u suštini kamen temeljac koji leži u osnovi socio-kulturne kompetencije. Ali postoje i drugi, jednako važni aspekti. Bez njih samo znanje o mentalitetu i strukturi jezika neće pomoći.

Postoje četiri aspekta CCM-a.

• Komunikacijsko iskustvo (vještine odabira stila ponašanja i govora prema sagovorniku, sposobnost brzog prilagođavanja prilikom ulaska u spontanu jezičku situaciju).
• Socio-kulturni podaci (mentalitet).
• Lični stav prema činjenicama kulture ljudi koji govore jezik koji se proučava.
• Poznavanje osnovnih načina upotrebe govora (sposobnost razlikovanja zajedničkog vokabulara, dijalektizama i žargonizama, sposobnost razlikovanja situacija u kojima se mogu / ne mogu koristiti).

Lične kvalitete koje doprinose razvoju CCM-a

Da bi se sva četiri aspekta socio-kulturne kompetencije razvila na dovoljnom nivou, studenti moraju imati ne samo duboko intelektualno znanje i vještine njihove upotrebe, već i lične kvalitete. Nemoguće je uspostaviti dijalog sa predstavnikom druge kulture bez mogućnosti normalne komunikacije sa svojim sunarodnicima.

Stoga je paralelno sa formiranjem učenja i vještina u razvoju CCM-a, važno je da studenti gaje takve kvalitete kao što su:

• otvorenost za komunikaciju;
• nedostatak predrasuda;
• učtivo;
• poštovanje predstavnika drugih jezičkih i kulturnih zajednica;
• tolerancija.

At u isto vrijeme, važno je prenijeti studentu ideju o ravnopravnosti svih učesnika u socio-kulturnoj interakciji. Važno je da učenik nauči da uljudnost i otvorenost dijaloga dolaze s obje strane. I pokazujući pažnju i poštovanje prema stranoj kulturi, ima pravo očekivati recipročan stav čak i ako je samo gost u stranoj zemlji.

Štaviše, posebno je važno naučiti osobu da pravilno reaguje na uvrede ili svađe. To ne znači naučiti psovke jezika koji se proučava i sugerirati čime se određeni nosilac jezičke kulture može uvrijediti. Ne! Potrebno je na vrijeme naučiti prepoznati predstojeći sukob ili barem izgladiti postojeći, u skladu s prihvaćenim običajima i tradicijom.

Idealno bi bilo da studentu bude predstavljen algoritam ponašanja ne samo u pozitivnim govornim situacijama, već i negativnim. Posebno je važno obratiti pažnju na jedinstvene karakteristike proučavanog jezika i kulture po ovom pitanju. U suprotnom, kompetencija će biti nesavršeno formirana.

CCM struktura

Pored gore navedenih aspekata, struktura socio-kulturne kompetencije sastoji se od niza komponenti koje osiguravaju njenu svestranost.

• Lingvističke i kulturološke studije. Uključuje proučavanje riječi, izraza i cijelih rečenica s socio-kulturnom semantikom. Pored toga, važno ih je formirati i moći pravilno i blagovremeno koristiti u procesu komunikacije.
• Sociolingvistička komponenta pruža znanje o karakterističnim jezičkim tradicijama različitih starosnih, društvenih ili društvenih grupa.
• Sociopsihološki. Ovaj element strukture CCM fokusiran je na obrasce ponašanja karakteristične za određenu etničku zajednicu.
• Kulturološka komponenta je skup znanja o socio-kulturnoj, etno-kulturnoj, kao i istorijskoj i kulturnoj pozadini.

Metode razvoja CCM-a

Kada je u pitanju socio-kulturna komponenta komunikativne kompetencije, metoda uranjanja u jezičko okruženje je idealna. Jednostavno rečeno, boravak u zemlji u kojoj se govori jezik koji se proučava.

Najbolja opcija ne bi bila jednokratna posjeta, već periodične posjete takvom stanju. Na primjer, jednom ili dva puta godišnje tokom nekoliko sedmica.

Takva putovanja omogućila bi vam da pažljivije naučite jezik na svakodnevnom nivou, uzimajući u obzir stvarne govorne situacije. A njihova učestalost bi vas naučila da primijetite promjene koje se dešavaju u zemlji i koje utiču na njene građane.

Nažalost, realnost postsovjetskog prostora je takva da ne samo da svaki student ne može priuštiti učešće u aktivnostima socio-kulturnog programa učenja jezika, već nije uvijek moguće da sami nastavnici putuju u inostranstvo. Stoga je najčešće potrebno formirati CCM na druge načine.

Jedna od najperspektivnijih metoda do sada je metoda projektnog rada. Njegova suština je u raspodjeli pojedinačnih zadataka između učenika. Svaki učenik dobija projekat za koji će morati da pokaže nezavisnost, tražeći način da postigne cilj koji mu je postavio nastavnik.

Uloga zadataka može biti:

• izvještaj;
• priprema scene/ predstave;
• organizacija i održavanje neke vrste državnog praznika zemlje u kojoj se govori jezik koji se izučava;
• prezentacija na neku temu;
• mali naučni rad posvećen određenom jezičkom pitanju.

Zadatak koji je dodijeljen studentu treba formulirati na takav način da njegova implementacija zahtijeva duboko proučavanje mentaliteta i jezičke kulture. Dakle, ova metoda će doprinijeti ne samo razvoju CCM-a, već i naučiti osnove istraživačkog rada, uključujući njegove tehnike i algoritam njihove upotrebe.

Metoda projektnog rada takođe razvija vještine koje će svima biti korisne u budućnosti u procesu socio-kulturne adaptacije prilikom posjeta stranim zemljama. Mogućnost brze navigacije i pronalaska potrebne informacije formirane na ovaj način, , kao i da ga predstavite na pristupačan način, pomoći ćete više puta.

Također je vrijedno koristiti komunikativnu metodu. Njegova suština je da učenik uči da komunicira s drugima koristeći samo sredstva stranog jezika. Ova metoda nastave je posebno uspješna za razvoj CCM-a u slučaju kada je nastavnik izvorni govornik ili postoji mogućnost da se periodično organizuju sastanci sa takvim posebnim. U ovom slučaju, pored sposobnosti prepoznavanja "live" govor ćete moći detaljnije pitati o svakodnevnom životu i kulturi.

Komunikativna metoda je vrlo dobra za razvoj socio-kulturnih kompetencija, ako se učenici u njenom okviru dopisuju sa izvornim govornicima. Ovaj projekat se može organizovati kroz upravljanje obrazovnim institucijama. Ne zahtijeva posebne troškove, ali će istovremeno pomoći objema stranama da nauče o kulturi zemalja jedne druge, u praksi da prouče pravila korespondencije koja su na snazi na određenom jeziku.

Iako se takva komunikacija može organizirati bez pomoći nastavnika na bilo kojem Internet forumu o stranim jezicima, bolje je ako je nadgleda obrazovna institucija. U ovom slučaju postojaće povjerenje da su sagovornici oni za koje se pretvaraju da jesu. Optimalno odaberite osobe uključene u komunikaciju istih godina, spola, interesa. Tada će im biti mnogo interesantnije da se dopisuju jedni s drugima.

Uslovi za nastavnika

U zaključku , skrećemo pažnju na činjenicu da formiranje CCM-a u velikoj mjeri ovisi o vještini nastavnika. Uostalom, on nije u stanju prenijeti znanje ili formirati vještine ako ih sam ne posjeduje. Stoga nastavnik mora ispuniti niz uslova.

• Moći pravilno izgovarati riječi jezika uz maksimalno odsustvo akcenta.
• Kompetentno grade i percipiraju govor stranog jezika po sluhu.
• Njegov rječnik trebao bi biti dovoljno obiman da može naučiti ponašanju u različitim govornim situacijama.
• Imati ažurna znanja o kulturi jezika koji se predaje.

A najvažniji uslov koji nastavnik treba da ispuni kako bi njegovi učenici bili spremni za interkulturalni dijalog je stalni rad na sebi. Uostalom, samo mrtvi jezik ostaje nepromijenjen. Živi se mijenja: razvija se ili nazaduje. Apsorbuje sve istorijske i kulturne događaje koji se dešavaju u zemlji / zemljama u kojima se govori.

Stoga nastavnik treba da prati transformaciju jezika koji predaje, ne samo u pogledu gramatike i vokabulara, već i tradicije njegove primjene. I on treba da usadi ovu vještinu svojim učenicima.