Jevrejske tradicije i običaji: opis, imena, običaji

Svaki narod ima svoje običaje, koji su postojali u antičko doba. Jevreji nisu izuzetak. Jevrejske tradicije i običaji prvi su korak ka razumijevanju i upoznavanju ove zanimljive kulture. Izrael je danas postao centar identiteta ne samo autohtonih, već i mnogih drugih naroda. Iz tog razloga, neki momenti u temeljima zemlje podsjećaju na običaje drugih zemalja.

Jevrejske proslave

Prije svega, vrijedi obraćajući pažnju na za najpoznatiji praznik ljudi — subotu. Na ovaj dan, na osnovu vjerovanja, ni jedna duša ne može raditi. Običaji i tradicija jevrejskog naroda su, prije svega, Šabat, kada je potrebno odmoriti, razgovarati sa susjedima i prijateljima. Prihvaćeno je da se kao svjetlo koriste samo sveće koje žene pale u petak uveče. Na ovaj dan se čitaju molitve prije početka obroka.

Također je važno da na stolu postoji cholnt jelo, koji se priprema od pasulja, pasulja i mesa dan prije subote. Takođe, na gozbu stižu jela od ribe, koja se obično pune.

Nova Godina

Novogodišnja Jevrejska tradicija i običaji imaju posebno mjesto u kulturi. Period kada počinje praznik pada u septembru i oktobru. U ovom trenutku ljudi se kaju za svoje grijehe, polažu dobre nade u budućnost. Takođe, ljudi shvataju vezu sa Bogom i uopšte okolnim svetom u celini.

Jela na stolu simboli su naredne godine, tačnije, šta bi trebalo be. Na primer, slatke jabuke se služe u medu, nadajući se da će vreme koje dolazi biti velikodušno i dobronamerno. Granat označava broj svih dobrih događaja u budućnosti.

Jom Kipur

Jedna od najsvetijih proslava je Jom Kipur. Oni koji vjeruju, po pravilu, drže post 25 sati, ne nose odjeću i obuću od kože. Takođe se ne peru. Tokom ovog perioda mole se u sinagogi, iskupljujući svoje grijehe. Znak da je takav dan završen je zvuk šofara, instrumenta napravljenog od ovnovog roga.

Hanuka

Jevrejske tradicije i običaji ne mogu biti ispravni bez Hanuke. Period pada na novembar i decembar. Princip odmora je paljenje posebne lampe koja se postavlja na prozoru. Svaki novi dan na njemu se pojavljuje novo svjetlo. Trebalo bi ih biti osam na kraju. Ovih dana se u svim ustanovama prave praznici za djecu.

Purim

Purim se smatra jednim od najzabavnijih praznika. Među svim jevrejskim tradicijama i običajima moguće ga je razlikovati. Počinje krajem februara, a ovih dana svi ne prestaju da se zabavljaju, plešu. Porodični sto sadrži razne poslastice-vina, kolače, homentašen (pite sa suvim grožđem i makom).

Pasha (Uskrs)

Uskrs je praznik za koji se pripremaju svi Jevreji. Pada u martu, aprilu. Uobičajeno je da se tokom sedam dana proslave jedu posebne beskvasne tortilje (matzo) . Takođe, porodice vade razne poslastice na osnovu testa sa kiselim kupusom od kuće.

Ceremonija vjenčanja

Tradicija i običaji jevrejskog vjenčanja sežu duboko u istoriju. U početku se pretpostavljalo da se vjenčanje odvija samo zahvaljujući provodadžiji, koja je mladoženje povezala sa mladenkama. Danas ovo ne vidite često, samo ultraortodoksni Jevreji koriste ovu metodu.

Par mogu biti različiti ljudi koji se mogu sastajati po bilo kojim pravilima. Osnovni princip je da mladoženja traži ruku mladenke direktno od njenog oca. Prvi treba da obezbedi otkupninu srazmernu njegovim ambicijama.

Prvo, prije vjenčanja, trebalo bi da postoji angažman, na kojem je uobičajeno slomiti tanjir. Vjerovatno imamo sačuvanu takvu tradiciju kao akciju izvedenu za sreću mladih. Za Jevreje simbolizira uništeni Jerusalimski hram. Glavni zadatak je da se mladima jasno stavi do znanja da je prošla gorčina naroda važna i da se mora zapamtiti. Na kraju vjenčanja, običaj se ponavlja.

Mladi ljudi mogu proslaviti tako važan događaj u bilo koje vrijeme, ali ne u subotu i na datume glavnih narodnih praznika. Takvi uslovi se danas gotovo ne poštuju. Ovo se možda neće svidjeti ultrapravoslavnim zajednicama, ali mladima to nije važno. Proslava počinje nedelju dana pre datuma, a ceo period mlada i mladoženja uživaju u vremenu i zabavljaju se.

Događaji za mladu i mladoženju

Mladoženja postaje učesnik zabave, koja počinje činjenicom da se moli u sinagogi. Nakon toga odlazi kod prijatelja i porodice, pričajući o tome šta dolazi. Kao odgovor, svi ga posipaju slatkišima, nudeći da popije najbolja vina. Čovjek se odmara u društvu svojih najbližih ljudi.

Mlada ima potpuno drugačije nevolje. Njen obred je, da je djevojka dovedena je u bazen, gdje se mora duhovno očistiti od sve prljavštine. S obzirom na ovo pročišćenje, mlada može ući u bračni život sa čistom dušom i tijelom. Važno je da na tijelu djevojke ne bude nakita, nokti na nogama i noktima mora da je čisto. Ona, potpuno gola, postepeno ulazi u vodu, istovremeno izgovarajući molitvu. Ceremonija bez dodatnih oči pred već iskusnim starijim ženama neće biti potpune, jer one prate cijeli proces, daju upute za izvršenje.

Za neki period prije proslave, par ne bi trebao vidjeti jedni druge. Često ovo pravilo nije važno za mlađu generaciju.

Vjenčanje se odvija na sljedeći način:

• Nevjesta i mladoženje započinju uniju pod chupom — ovo je drevni običaj, što je veoma važno za svakog Jevreja.
• Dalje, mladenci potpisuju poseban dokument-ketuba, koji precizira sve standarde budućeg zajedničkog života. Takođe, muž pristaje, ako je potrebno, da ženi da razvod, ako ona to želi.
• U slučaju slabe zajednice, muškarac ne može zanemariti ovaj recept.
• Muškarac takođe možda neće potpisati ovaj dokument, ali tada se njegova žena neće moći ponovo udati u budućnosti.

U stvari, Jevreji veoma cene porodične veze, pa su razvodi veoma retki.

Sahrana

Jevrejski običaji i tradicija na sahranama takođe se živo izražavaju. Korišćeni su dugo su oni jedan od najtežih. Sa mjesta gdje je pokojnik živio ljudi iznose namještaj, a rođaci cepaju odjeću po sebi. Komšije bi se trebale riješiti sve vode koju imaju kod kuće. Sada je sve vrlo pojednostavljeno, nad pokojnikom se čitaju molitve, a na reveru se stvara mali rez. Jevreji ne nose cvijeće do groba, na njemu ostavljaju mali kamen.