Šta je homogamozni sprat?

Ćelija ljudskog tijela ima svoj životni ciklus. Pored toga, ona je u stanju da reprodukuje dijeljenjem. U procesu diobe dobijaju se nove ćelije koje omogućavaju našoj koži da se rastegne tokom rasta i ne cepa, zadrži boju i bude elastična. S godinama podjela postaje manje intenzivna, pa ljudi imaju bore, koža postaje oronula, gubi boju i elastičnost. Koje ćelije postoje i šta određuje homogeni pol djeteta u fazi njegovog začeća, koje odredbe nosi nauku o nasljednosti i više, razmotrit ćemo u nastavku.

Vrste ćelija i njihov životni ciklus

U našem tijelu postoji mnogo različitih organa koji na neki način podržavaju našu vitalnu aktivnost. Kao što znate, sve se sastoje od ćelija, koje su pak podijeljene u dvije vrste:

1. Somatski. To su ćelije našeg tijela, množe se diobom bez prstiju, odnosno u procesu mitoze. Somatske ćelije imaju diploidni skup hromozoma.
2. Seksualno. Ove ćelije se razlikuju po spolu. Muškarci se zovu spermatozoidi, spermatozoidi, a žene jajne ćelije. Imaju haploidni skup hromozoma, odnosno. , umnožavaju se pojedinačno tokom mejoze i određuju homogamni i heterogeni spol.

Životni ciklus ćelije, ili, kako je još nazivaju, ćelijski ciklus, je period od trenutka kada se ćelija pojavi do njene diobe ili smrti. Podjela je složen proces koji je podijeljen u dva perioda.

Mitotički ciklus

Podjela somatskih ćelija događa se u mitotičkom ciklusu. Podijeljen je u dvije faze:

1. Interfazni. U njemu postoje tri perioda podjele. Prvi je presintetski (u tom periodu ćelija raste, razvija se, akumulira hranljive materije, obavlja svoje funkcije). Druga je sintetička (u ovoj fazi ćelija udvostručuje DNK i hromozome). Poslednji period u interfazi je postsintetički (u ovom periodu ćelija udvostručuje svoje organe, akumulira energiju, priprema se za deobu i skladišti ATP).
2. Mitoza. Ovaj proces je podijeljen u faze. Prva je profaza (u ovoj fazi dolazi do speralizacije i skraćivanja hromozoma, nestaju nuklearne granate i nukleoli, formira se ćelijski centar vretena diobe, zatim se centri hromozoma vezuju za niti vretena diobe). Sljedeća faza je metafaza (ovdje su hromozomi raspoređeni vodoravno, duž ekvatora). Zatim dolazi anafaza (ćerki hromozomi ili, kako ih još zovu, sestrinski hromozomi, razilaze se do polova). I na kraju, četvrta je telofaza (ovde su hromozomi odmotani, vreteno deobe je uništeno, pojavljuju se nukleole i nuklearne granate, dolazi do podele citoplazme).

Ova dioba ćelija ne utječe na homogamni spol

Mejotička ćelija

Baš kao i u mitotičkom ciklusu, mejotička podjela počinje međufazom. U ovoj podjeli se ne razlikuje od prethodne. Nakon interfaze postoji proces koji se zove mejoza. Mejoza se odvija u 2 odjeljenja. Sadrži informacije o tome hoće li dijete imati ženski homogamni spol.

Prva podjela se naziva redukcija, u njoj se javlja profaza, kao i kod mitoze, ali se dodaju konjugacija i prelazak. Slijedi metafaza (homologni hromozomi se nižu duž ekvatora), zatim dolazi anafaza (homologni hromozomi se razilaze prema polovima), a konačna je telofaza, nastavlja se tačno kao u mitozi.

Teorija nasljedstva

Nasljednost je nauka koja je pomogla čovjeku da shvati zašto i kako dijete pokazuje znakove roditelja. Ovi znakovi mogu biti veoma drugačije, , na primjer, karakter, dijelovi tijela, bolesti itd. i najvažnije, homogeni rod. Za teoriju nasljedstva razvijene su posebne odredbe koje dokazuju samu teoriju:

Geni u hromozomu su raspoređeni linearno, formirajući spojnu grupu.

Broj grupa za spajanje određen je haploidnim skupom hromozoma.

Geni koji se nalaze na istom hromozomu povezani su, naslijeđeni zajedno. Proces ukrštanja može poremetiti spojnicu.

Udaljenost između gena određuju morgonoidi. 1 morgonoid = 1 %.

Najvažniji uslov za naslijeđe je da što su geni udaljeniji u hromozomu, veća je vjerovatnoća prelaska.

Nasljeđivanje spola

Rod igra veliku ulogu u našim životima. Niko ne može unaprijed znati hoće li se roditi dječak ili djevojčica, jer to određuju hromozomi koji se počinju dijeliti u fazi mejoze. Kao što je ranije spomenuto, nasljeđivanje spola ovisi o hromozomima. Dolaze u dve vrste:

1. Autosomi (identični hromozomi)
2. Polni hromozomi, od kojih zapravo zavisi budući pol osobe. Dijele se na homogamne, odnosno takvi hromozomi su isti i heterogeni, odnosno s različitim skupom gena.

Spol ovisi o tome koji je skup dobijen tijekom diobe zametnih stanica. Primjer homogamnog spola su žene čiji hromozomi imaju oblik XX. Za muškarce-XY. Iz svega što je opisano u ovom članku može se zaključiti da je homogamni spol spol dobiven tijekom diobe ćelija u mitotičkoj fazi.