Katedrala svetog jovana krstitelja i krstitelja gospodnjeg

Krstitelj Jovan je odigrao značajnu ulogu u životu jevrejskog naroda, ispunjavajući volju Gospodnju. Mnogi vjerski praznici povezani su sa Svetim Poslanikom. Jedna od njih je Katedrala Preteče i Krstitelja Gospoda Jovana. Ovaj događaj se obilježava svake godine 20. januara. Jovan Krstitelj je važna ličnost ne samo u pravoslavlju. Katolička crkva takođe poznaje i poštuje ovog Bezgrešnog proroka.

Jovan Krstitelj je bio sin Elizabete I Svetog sluge Zaharije. Već u mladosti je propovijedao, vodio pravedan način života i slijedio asketizam. Isus Hrist je izabrao Časnog Poslanika da se krsti u vodama rijeke Jordan. Jovan je živeo bezgrešan, prijatan Gospodu, ali kratak život. Prihvatio je svoje mučeništvo odrubljivanjem glave. Zajedno sa Jovanom pretečom, Stari zavet ulazi u istoriju i nastaje novi.

Bogosluženje u crkvi

Oznaka imena praznika

Jovana su poštovali mnogi poštovani ljudi, pa mu je jedan od dana januara bio potpuno posvećen. Riječ "katedrala" u ime praznika znači okupljanje vjernika ujedinjenih u ime Gospoda na ovo važno dan. Ovaj događaj okuplja i ujedinjuje ljude u bogomoljama kako bi se zahvalio Uzvišenom na pomoći, molio za izbavljenje od grijeha, odao počast Krstitelju. Svaki vjernik smatra svojom dužnošću da ovaj dan posveti sinu Zacharyja i Elizabete.

Na dan Katedrale Svetog Jovana Krstitelja kada čitanje molitve , treba imati na umu da u duši ne treba držati zlo, pohlepu ili osjećaje zavisti, da dobra djela treba činiti samo od srca. Poštujući stare tradicije, vrijedi doći u hram na službu, pomoliti se ispred čudotvorne ikone svetitelja, pružiti svu moguću pomoć potrebitima.

Proslava Katedrale Svetog Jovana

Obred krštenja

Posebna proslava katedrale Preteče i Jovana Krstitelja održava se sledeće posle dana krštenja Gospodnjeg. To je zbog činjenice da je u tradiciji pravoslavlja običaj da se poštuju imena onih svetaca koji su odigrali značajnu ulogu u događajima prethodnog velikog praznika.

Dvadesetog januara završavaju se dani posta. Preporučuje se da se na ovaj dan, kao i na prethodni, sprovede obred krštenja. Uvriježeno je vjerovanje da će, ako se to sprovede ovih dana, sam Jovan Krstitelj biti pored onoga koji obavlja sakrament.

U našoj zemlji, kao i u drugim zemljama, postoji mnogo hramova izgrađenih u čast velikog proroka. Praznik preteče održava se ovdje sa posebnom svečanošću.

Istorija rođenja

Jovan Krstitelj, u čiju čast je uveden verski praznik katedrale Jovana Krstitelja i proroka, bio je dugo očekivani sin u porodici. Njegov otac Zachariah i majka Elisaveta dugi niz godina molili su se Svemogućem da im pošalje djecu. I jednog dana se dogodilo čudo – arhanđel Gavrilo se ukazao svešteniku u crkvi i doneo vest o skorom rođenju bebe po imenu Jovan. Nebeski glasnik se pokazao u pravu. Beba je rođena šest mjeseci prije Hristovog rođenja.

  • Veliki Svetac

    U vreme kada se Isus rodio, Jovan je čudom uspeo da izbegne smrt od strane kralja Heroda Velikog, koji je ubio bezbroj dece kako bi prevario strašno proročanstvo. Elisaveta se, da bi se sakrila od nevolje, preselila sa sinom u pustinju blizu Hebrona. Tada je ubijen otac Zakarajas, koji je odbio da kaže Gde se nalaze njegova žena i dečak. . Ostatak života Jovana Krstitelja proveo je u molitvama i postovima. Odlikovao se težnjom za moralnim i vjerskim ciljevima.

    Svjedok čuda

    U budućnosti, doživjevši svoj trideseti rođendan, svetac počinje šetati različitim gradovima i kvartovima zemlje Jordan i propovijedati. Pozvao je ljude da razmisle o svom grešnom životu, pokaju se i krste. Svojim ličnim primjerom naučio je ljude da žive pravedno i pobožno. Svrha Jovana Krstitelja bila je da pozove ljude u pravu vjeru.

    Sveti Jovan se zove i preteča i Krstitelj. To je zbog činjenice da je upravo on označio priznanje Isusa Hrista kao Sina Božijeg, vidjevši čudo-spuštanje Duha Svetoga na njega kao goluba, praćeno glasom Svemogućeg sa otvorenih nebesa. Ovaj događaj se dogodio tokom krštenja Mesije.

    Ulaz u crkvu

    Mučeništvo

    Jovana Krstitelja je vladar Heroda Antipe odrubio glavu na zahtev kraljice Irodijade i njene ćerke Salome. Patio je jer je pokazivao njihove grijehe i poroke. Već mrtav, pravednik je javno osudio Kraljevu preljubu. Tada ju je Irodijada, ubodivši joj jezik iglom, zakopala glavu na nečisto mjesto. U budućnosti su svetinju ponovo sahranili pobožni ljudi na Maslinskoj gori u zemljanoj posudi. Tijelo je sahranjeno u Sebastiji.

    Jedna od najjačih u pravoslavnoj religiji je molitva Jovanu Krstitelju. Kršćanska vjera poziva na poštovanje sjećanja na časnog Poslanika ne samo na crkvene praznike povezane s njim, već i da ne zaboravite zatražiti pomoć ili zahvalnost drugim danima. Katedrala Svetog Jovana Krstitelja veliki je i značajan vjerski praznik za sve vjernike.