Roman diane setterfield "trinaesta bajka": recenzije knjiga, sažetak, glavni likovi, filmska adaptacija

Diana Setterfield je britanska spisateljica čiji je debitantski roman bio "Trinaesta bajka". Vjerovatno je čitaocima to prvenstveno poznato iz istoimene filmske adaptacije. Knjiga, napisana u žanru mistične proze i detektivske fantastike, privukla je pažnju brojnih ljubitelja književnosti širom svijeta i zauzela zasluženo mjesto među najboljima.

Datum pisanja "Trinaesta Bajka" - dvije hiljade i dvije. U isto vrijeme, knjiga je prvi put objavljena 2006. godine. Međutim, nažalost, Setterfield više nije napisao tako uzbudljiva i duboka djela. Na njenoj kreativnoj listi još nema mnogo knjiga. Ali možda.

Šta znamo o Diani Setterfield?

Budući pisac rođen je 1964. godine u Engfieldu, drevnom selu u Berkshireu. Nakon škole studirala je englesku književnost na Univerzitetu u Bristolu. Doktorsku disertaciju posvetila je autobiografskim strukturama ranog rada Andrea Zhida. Predavala je engleski jezik na Francuskom institutu, kasnije predavala francuski na britanskom univerzitetu u Lancashireu. Međutim, ubrzo je odustala od posla zbog pisanja.

Nakon što je napisala thirteenthest tale 2002. godine, Diana je preuzela sljedeći roman pod nazivom "Bellman i crni", , koje su čitaoci u Rusiji imali priliku kupiti 2014. godine. Važno je napomenuti da ovaj posao nije izazvao takvu pomutnju. Čitaoci u recenzijama tvrde da sa "Trinaesta bajka" Setterfield to se ne može porediti ni sa čim.

Diana živi s Peterom Whittallom (po zanimanju je računovođa) u Oxfordu.

Prvi pokušaj je bio uspješan

Kritičari su primijetili da je ovo djelo tipičan engleski roman sa jedinstvenom atmosferom, žurnom naracijom i željeznom logikom koja prolazi kroz svako poglavlje, svaki odlomak. Angloamerički kritičari upoređuju ovaj narativ sa romanima poznatih sestara Bronte. Atmosfera knjige podsjeća "Wuthering Heights". U međuvremenu, neki kritičari su djelo nazvali potpuno nesposobnim i ne vrijednim pažnje.

Prava na roman kupljena su od skromnog ambicioznog pisca za ogromnu sumu (milion dolara). Preveden je na desetine jezika širom svijeta. Pa čak i primio počasni naslov "novog Jane Eyre iz recenzenata".

Recenzije Knjiga

Mnogi se dive radu setterfielda. Čitaoci u svojim recenzijama primjećuju sljedeće: knjigu "Trinaesta bajka" neprikladno je porediti se sa klasicima svjetske književnosti upravo zato što će vas spriječiti da osjetite originalnost i jedinstvenost onoga što su napisali naši savremenici.

Mnogi smatraju roman "Trinaesta bajka" jedinstvenim djelom u kojem su se vješto isprepleli misticizam, tajne prošlosti i zastrašujuća okrutnost ljudi. Ovo je zaista ozbiljan roman sa dubokom psihološkom pozadinom, koji ne može svako pročitati. Posebno impresivni ljudi treba da budu veoma oprezni u pogledu takvog čitanja.

Od prednosti romana izdvajaju se vrhunski propisani likovi, čiji osjećaji kao da glatko teku u čitaoca, savršeno opisane scene sa šarenim prikazom mjesta radnje. Općenito, rad uzrokuje da čitaoci izgovaraju užitak. Napominju da prilikom čitanja ne žele da se odvoje od ove lekcije. Postoji želja da zaboravite na hranu i san i završite čitanje knjige do kraja. Otprilike sa 50. stranice, rad se zateže još većom snagom.

Ali nisu se svi divili knjizi. Postoje i negativne kritike o knjizi "Trinaesta bajka". Neki čitaoci tvrde da Setterfield nema natprirodni talenat. Knjiga im se činila besmislenom, predvidljivom i neopravdano hvaljenom. Primjetno je da je pisac slijedio stil sestara Bronte, čija su djela više puta spominjana u samom tekstu priče. Postoje slabi odjeci Dickensa, kako neki kažu.

Čitaoci napominju da je djelo uzalud nazvano "Trinaesta bajka". Prijevod naslova knjige na ruski uopće ne odražava cijelu noćnu moru opisanu u njoj. Gotovo svi likovi djela imaju mentalne probleme, što nije kao bajka, već kao užasi. Upravo je ta činjenica impresionirala posebno osjetljive gledaoce.

Vrijedi napomenuti da su mnogi ljudi svidjeli film više od knjige, jer se lakše shvata i izgleda u jednom dahu. Knjiga je prepuna ličnih iskustava glavne junakinje Margaret Lee (ko je ona, shvatit ćete kasnije), brojni su opisi života stanovnika Angelfielda (imanje na kojem se događaji odvijaju). Sve ovo, postavljeno na skoro 500 stranica teksta, donekle komplikuje percepciju djela. Neki tvrde da čitanje postaje zanimljivo tek pred kraj knjige, kada se događaji dinamičnije razvijaju.

Prije opisivanja radnje "Trinaesta Bajka", , poželjno je dati spisak glavnih likova. Uostalom, tokom čitanja kratkog opisa, lako se zbuniti u brojnim imenima.

Glumci

Na početku knjige pisac upoznaje Margaret Lee, čiji je otac Ivan polovni knjižar i vlasnik knjižare. Njeni roditelji su njena jedina porodica. Margaret ima oko 30 godina. U toku naracije čitalac saznaje da je imala sestru. Djevojke su bile sijamske blizanke, ali nakon operacije razdvajanja jedna od njih nije preživjela. Catherine Lee-majka glavnog lika. Žene imaju teške odnose, pa Margaret rijetko posjećuje očevu kuću.

Vida Winter je poznata spisateljica čiji se život bliži kraju. Ona nema više od mjesec dana života. Žena je poznata po tome što u svojim intervjuima nikada nije rekla ni jednu riječ istine. I tako odlučuje da otkrije priču svog života Margaret.

George Angelfield - Aristokrat, Isabellin otac. Njegova supruga Matilda umire nakon rođenja najmlađe kćerke. U potpunosti se posvećuje svojoj voljenoj kćeri Izabeli.

Isabella Angelfield je lijepa žena sa neuravnoteženom psihom. Udata za Ronalda Marcha i rodila bliznakinje. Istovremeno, oba su potpuno različita od Ronalda, ali su naslijedili izgled svog ujaka Čarlija.

Charlie Angelfield-Georgeov najstariji sin. Izabelin rođeni brat. Sadistički. Was in seksualni odnos sa sestrom.

Emmeline i Adeline Mart su blizanci, glavni likovi "Trinaesta Bajka". Kao rezultat incesta i psiholoških abnormalnosti, djevojčice su rođene sa uočljivim mentalnim smetnjama roditelja.

Esther je guvernanta djevojaka, koje su napustile imanje pod pritiskom okolnosti. Gajila je osećanja prema lokalnom doktoru koji je ubrzo otišao da je vidi u Ameriku. Vjenčali su se, imaju četvoro dece.

Aurelije je vanbračni sin Emmeline i baštovanovog pomoćnika Ambrosa. Dobrodušni div i talentovani slastičar.

Džon kopač i Karen su sluge na imanju Angelfield. Brinuli su se o djevojčicama dok im je majka bila u psihijatrijskim bolnicama.

"Trinaesta bajka" - sažetak. Početak

Narativ počinje čitateljevim poznanstvom sa Margaret Lee. Žena koja radi u knjižari. Po profesiji je pisac biografa. Margaret voli klasiku, posebno sestre Bronte i Dikens. Jednog dana otkriva zbirku zimskih bajki u kolekciji svog oca. Njen najnoviji roman nosi naslov "Trinaesta bajka" osvaja ženu. Međutim, postoji samo dvanaest priča. Gdje je trinaesta?..

Ubrzo dobija priliku da sazna odgovore na svoja pitanja. Neočekivano, ona dobija poziv da dođe od Vida Winter. Pisac umire i želi da ispriča priču o svom životu osobi koja je u stanju da je razume.

Tragedija ludila

Priča o vrsti počinje na imanju Angelfield. Deca vlasnika ogromne vile-Čarlija i Izabele-pate od mentalnih poremećaja. Charlie je silovatelj i sadista. Isabella je apsolutno apatična i dozvoljava svom bratu da radi s njom šta god, on želi.

Kad Isabella ostari, udaje se i napušta imanje. Međutim, nakon nekog vremena vraća se kao udovica sa dvije kćerke-Emmeline i Adeline. Potpuno je ravnodušna prema deci, čak ni ne pravi razliku između blizanaca. Žena je i dalje apatična. Ona je potpuno u Čarlijevoj milosti. Samo vrtlar John-Digger i domaćica Karen brinu o djevojčicama.

Djevojčice koje su usvojile crvenu kosu i zelene oči od oca također su naslijedile mentalne abnormalnosti svojih roditelja. Ne pričaju, ne komuniciraju jedni s drugima putem zvukova i gestova, dok svijet oko sebe smatraju ludim. Adeline se razlikuje po okrutnosti. Čak tuče svoju voljenu sestru, iščupa joj kosu i spali je vrelom peglom. Emmeline je pasivan. Ona zaostaje u razvoju i u svemu se pokorava svojoj sestri. Jednog dana djevojke ukradu kolica sa djetetom od lokalnog stanovnika, a samo čudo ostaje živ.

Jednog dana imanje posjeti supruga lokalnog ljekara kako bi pronašla iz kojih uslova deca žive u. Neko ju je udario u glavu. Kad žena dođe k sebi, njena sumnja pada na Isabellu, koja i dalje izgleda kao duh. Žena je odvedena u psihijatrijsku bolnicu.

Blizanci su povjereni na brigu guvernanti Esther, koja brzo pronalazi zajednički jezik sa Emmeline. Međutim, tvrdoglava Adeline ne uspostavlja kontakt i stalno tuče svoju sestru. Djevojke se odlučuju za razdvajanje. Međutim, Esther se zaljubljuje u lokalnog doktora. Nakon što ga žena vidi i Esther kako se ljube, guvernanta je primorana da ode. Godinu dana kasnije, doktor, udovica, otići će Kod Nje u Ameriku i ponuditi ruku i srce. Imaće četvoro dece.

Sestre u martu ponovo se okupljaju nakon Esterinog odlaska. Kada napune 17 godina, Charliejev leš je pronađen u šumi. Ludak se ubio. Takođe, pod čudnim okolnostima, sluge-domaćica i vrtlar-umiru.

U isto vrijeme, pomoćnik mladog vrtlara, koji se nedavno pojavio na imanju, zavodi poluumnu Emmeline. Od njega ona rađa dječaka. Adeline mrzi bebu i strašno je ljubomorna na svoju sestru.

Rješavanje misterije

A onda Margaret, zapisujući priču o vrsti, počinje da shvata da zapravo nisu postojale dve sestre, već tri. Iako je prije toga sumnjala da razgovara sa Adeline. Zapravo, nju intervjuiše Čarlijeva vanbračna ćerka, rođena od sluškinje. Od njega je naslijedila crvenu kosu i zelene oči, ali mentalno je savršeno zdrav. Ona je također živjela na imanju, ali za nju su znali samo ubijeni vrtlar i domaćica. Odgojili su je, ali joj nisu dali ime.

Pravilo tri ... magični broj. . Tri testa koja princ mora proći da bi dobio ruku princeze. Tri želje koje ribaru daje riba koja govori. Tri medvjeda u bajci o Zlatokosi. Tri praščića i Vuk. (Vida Zima)

Bezimena djevojka brine o sestrama. Ona voli Emmeline, ali se boji Adeline. Vida vidi da Emmelineina luda sestra postaje ljubomorna na dijete. Kada Adeline zapali vatru, Vida spašava svoju sestru i njeno dijete. Adeline umire u vatri. Sada je jasno da je ona odgovorna za smrt sluga.

Vida uzima ime Adeline, jer su djevojke vrlo slične po izgledu i niko neće primijetiti zamjenu.

Djevojka baca sestrino dijete lokalnom stanovniku. Na kraju krajeva, Emmeline je potpuno izgubila razum nakon incidenta. Značajno je da ostaje otvoreno pitanje ko je Vida zapravo spasio. U početku se čitaocu čini da je Emmeline preživjela, ali na kraju knjige autor nagovještava da je to bila Adeline.

Nakon što je završio svoje priznanje, Vida umire. Njena luda sestra takođe nestaje za njom. Margaret pronalazi i čita "Trinaesta bajka", da Vida nije objavio nigdje. Ovo je li životna priča malog budućeg pisca, djevojke koja nije imala ni ime. Baštovan i guvernanta su se pobrinuli za nju; kad god je to bilo moguće, pomagala im je da se brinu o ludim sestrama. A kad je Adeline ubila sluge, potpuno se pobrinula za sestre. .

, Margaret pronalazi Aurelija, kojeg je šezdeset godina mučilo pitanje ko su mu roditelji. Ona mu priča priču o sestrama. Ispada da njegov otac ima kćer iz legitimnog braka - mladu djevojku Karen, koja živi u selu. Aurelije je sretan, jer sada ima sestru.

Sama Margaret započinje vezu sa doktorom koji je liječio vidu Winter posljednjih sedmica njenog života. Nakon što je saznala užasnu priču o sestrama, konačno se pomirila sa svojom prošlošću, kao i sa smrću svog blizanca. Jednog dana joj se pojavi duh. Margaret je sretna. Konačno je pronašla duševni mir.

Filmska adaptacija

Prava filmske adaptacije "Trinaesta Bajka" , otkupila ga je engleska filmska kompanija Heyday Films, ista ona koja je producirala sve filmove o Harry Potter. Scenario filma, gotovo u potpunosti prilagođen radnji knjige, napisao je nagrađivani dramaturg i scenarista Christopher Hampton. Film "Trinaesta bajka" u 2013. godini predstavljen je publici.

Treba napomenuti da postoji nekoliko razlika između knjige i filma. To potvrđuju i recenzije knjige "Trinaesta bajka". U narativu se više pažnje poklanja osjećajima i iskustvima Margaret Lee, više se govori o životu stanovnika sela u blizini Angelfielda. Osim toga, u knjizi Margaretina sestra umire od posljedica operacije, a u filmu gledalac saznaje da je djevojčica umrla pod točkovima automobila kao dijete.

Režisersku fotelju zauzeo je James Kent.

Treba reći da se film pokazao zaista lijepim i atmosferskim. Odličan rad snimatelja, duševna igra glumaca i prelepi pejzaži potpuno uranjaju gledaoca u narativ. U početku je vrlo spor, ali s vremenom uzima maha i dolazi do neočekivanog raspleta.

Glumci i uloge

Uloge su izvodili glumci, od kojih su mnogi već poznati čitaocu. Margaret Lee u "Trinaesta bajka" glumila je Olivia Colman. U vidu zime, umiruća spisateljica koja priča svoju poslednju priču, Vanessa Redgrave reinkarnirana. Prelijepu Isabellu glumila je Emily Beecham. Međutim, pažnja čitaoca bila je usmjerena na dvije (tačnije tri) crvenokose djevojke. Devetogodišnje bliznakinje glumila je Madeleine Power. A sedamnaestogodišnje djevojke na ekranu utjelovale su Antonia Clark (Emmeline i Adeline) i Sophie Turner(Vida zima).

Treba reći da je Antonia savršeno glumila lude sestre. Uspela je da se transformiše ne samo u pasivnu i ravnodušnu Emmelinu, već i da postane okrutna i Mrzeća Adelina. Sophie Turner, početnica, ali mnogima već poznata, imala je manju ulogu, ali ne manje značajnu. Gledalac je prati sa posebnom pažnjom, osećajući um u okeanu ludila koji je vila Angelfield postala.

Zanimljiva činjenica: i sama Sophie Ternet je takođe imala sestru blizanku, ali je umrla u maternici prije rođenja. Važno je napomenuti da "Trinaesta Bajka" - nije Sophien prvi film sa blizancima. 2013. godine objavljen je i psihološki triler s njenim učešćem "Drugi ja".

Film "Trinaesta bajka" objavljen je 2013. godine. Njegova ocjena je 6,9. Ovo je dovoljno visoka ocjena za moderan film u istinski engleskom stilu.

Recenzije o "Trinaesta bajka"

S jedne strane , publika je dvosmisleno odgovorila o knjizi i filmu. , gluma glumaca i rad operatera su na najvišem nivou. S druge strane, mnogima se nije dopao deo dužine naracije. Priča je dramatična i neobična, reditelj je uspio prenijeti atmosferu knjige. Međutim, istovremeno, gledalac ne može da oseti ista osećanja koja knjiga izaziva kod čitaoca.

Pored toga, mnogi su sigurni da u parceli ima previše ludih ljudi. Misteriozni poster i jednako misteriozno ime očarali su mnoge, ali većina je očekivala nešto fantastičnije. Nažalost, osim pojave duha na kraju priče, ni u knjizi ni u filmu nećete pronaći misticizam. Ova priča ispunjena je užasnim tajnama i bolesnom maštom heroina. Neki čitaoci tvrde da je knjiga i dalje višestruko bolja od filma, jer detaljnije otkriva i likove glavnih likova i motive njihovih postupaka.

Od minusa je zabilježeno i zgužvano finale, koje je detaljnije opisano u knjizi. Općenito, filmska adaptacija dobila je pozitivne kritike. Publika je visoko cijenila atmosferu, muzičku pratnju i nastup glumaca.