Aleksandra panova: biografija, filmografija

Aleksandra Panova je popularna sovjetska pozorišna i filmska glumica. Ima naslov "Zasluženi umjetnik RSFSR-a". Njena karijera odvijala se 1940-ih i 1970-ih godina. Publika je pamti sa slika "Nedjelja", "Zločin i kazna", "Cipollino". Iz ovog članka Saznat ćete o njenoj biografiji i najupečatljivijim djelima.

Djetinjstvo i mladost

Aleksandra Panova rođena je u Moskvi. Rođena je u Ruskom Carstvu - 1899. godine.

Nakon škole odlučio sam da ispunim svoj dječiji san. Sasha je postala glumica, Upisavši se u prestonički pozorišni studio, otvoren u pozorištu Sukhodolskaya.

Scenski rad

Glumica Aleksandra Panova započela je svoju kreativnu karijeru na sceni metropolitanskog satiričkog pozorišta. Zatim je bila uključena u produkcije pozorišta minijatura Lenjingrada i Moskve, pozorišta Zamoskvoretsky, pozorišta Centralnog Komiteta SSSR-a, pozorišta recenzija kuće štamparije.

Od 1936. do 1945. igrala je u Boljšoj dramskom pozorištu Maksim Gorki u Lenjingradu. U istom periodu dobila je titulu "Zasluženi umjetnik RSFSR-a".

Poslije Tokom Velikog Domovinskog rata i do kraja karijere radila je u pozorišnom studiju filmskog glumca u Moskvi.

Umrla je u jesen 1981. u 82. godini. Uprkos poodmaklim godinama, nije htela da se povuče, nastavljajući da učestvuje u pozorišnim predstavama, da se pojavljuje na velikom platnu.

Filmske uloge

Aleksandra Panova je prilično kasno debitovala na filmu. Prvu ulogu odigrala je tek sa 37 godina.

Dobila je ulogu blagajnice u komediji Isidora Simkova i Grigorija Aleksandrova "Cirkus". Bio je to legendarni Sovjetski predratni film sa Ljubov Orlovom, kojeg su mnogi gledaoci zapamtili. Panova je takođe dobila svoj deo slave, iako se nakratko pojavila na ekranu.

Nakon rata igrala je Evpraxia Aristarchovna Fyrsikova u muzičkoj romantičnoj komediji Igora Savčenka "Vintage vodvilj". Njen lik je starija djevojka koja poziva husara da ostane u kući koja se nalazi nasuprot prozora glavnog lika Ljubuške. Slika govori o vojsci koja ispunjava Moskvu nakon pobjede u patriotskom ratu nad Napoleonom.

Vrijedi napomenuti da je u većini filmova Aleksandra Panova igrala male uloge I ostala u istoriji sovjetske kinematografije kao majstorica epizode.

Na primjer, u vojno-istorijskoj drami Sergeja Gerasimova "Mlada Garda" pojavljuje se u liku majke Ljubov Ševcove Efrosinje Mironovne. Ona igra Sofiju Savvišnu u drugoj drami Gerasimov "Seoski ljekar", , Ladyginov sluga Parasha u komediji Aleksandra Stolbova "Običan čovek", direktorka škole Antonina Ivanovna Boltyanskaya u melodrami "Priča o prvoj ljubavi".

Među najupečatljivijim ulogama Aleksandre panove je nekoliko djela u filmskim adaptacijama klasičnih djela ruske književnosti. U psihološkoj drami Mihaila Švajcera "Resurrection", po istoimenom romanu Lava Tolstoja, ona glumi Agrafenu Petrovnu.

Mnogi ljudi pamte sliku koju je stvorila u filmu zasnovanu na biografiji Čehova, Sergeja Jutkeviča "Zaplet za kratku priču". Ovo je detaljna istorija stvaranja predstave Antona Pavloviča Čehova "Galeb", a onda je kasniji neuspjeh predstave tokom premijere na sceni Aleksandrijskog pozorišta.

Film takođe obraća pažnju na odnos pisca sa drugim dramaturgom i romanopiscem Ignatijem Nikolajevičem Potapenkom, kao i sa bliskom prijateljicom Lidijom Stachievnom Mizinovom, koja je postala prototip slike Nine Zarechnaya u "Galeb".

Aleksandra Panova pojavljuje se na ovoj slici u ulozi Čehovljeve majke Evgenije Jakovlevne.

Konačno, junakinja našeg članka odigrala je živopisnu ulogu u sovjetsko-italijanskoj muzičkoj bajci Tamare Lisitsian "Cipollino". Njen lik je grofica Cherry. U ovom filmu Aleksandra Petrovna imala je sreću da radi na istom setu sa Vladimirom Basovom, Rinom Zelenajom, Georgijem Vitsinom, Aleksejem Smirnovom, Natalijom Kračkovskom. Zanimljivo je da je ulogu pripovjedača u filmu izveo autor priče o Cipollinu Gianniju Rodariju.

Panova je nastavila sa radom do poslednjeg. Godine 1977. pojavljuje se u epizodna uloga u muzičkoj komediji Vladimira Grammatikova "Brka dadilja". U godini njene smrti izlazi drama Inesse Selezneve "Hvala svima!".

Sinhronizacija filmova

Glumica je bila poznata i kao majstor sinhronizacije. Posebno je često dobijala izgovaranje likova iz crtića.

Njena baka govori njenim glasom u crtiću "Maša i medvjed", Četrdeset unutra "The Mouse `s Song", Jay-in "Šumski putnici".