Prije otprilike petsto godina, Kina je bila svjetski ekonomski lider i prema prognozama ekonomista, ponovo će izaći na prvo mjesto do 2030. godine. U posljednjoj deceniji udio zemalja u razvoju u Svjetskom BDP-u je u stalnom porastu. Glavni doprinos promjeni proporcija daju zemlje BRICS-a, uglavnom Kina, Indija i Brazil.
Ekonomija u antičko doba
U antičko doba, stanje privrede je u velikoj meri bilo u korelaciji sa brojem ljudi koji žive u zemlji. Na osnovu dostupnih podataka o broju stanovnika, britanski naučnik Angus Maddison, specijalizovan za makroekonomsku istoriju, i Michael Sembalest, stručnjak JP Morgan investment bank, procijenili su udio zemalja u Svjetskom BDP-u od davnina.

Na početku naše ere, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, činile su, respektivno, trećinu i četvrtinu stanovnika Zemlje, u istom omjeru, a njihov doprinos svjetskoj ekonomiji bio je. Od otprilike 1500. godine Kina je izašla na prvo mjesto u svijetu po udjelu zemlje u Svjetskom BDP-u. Ekonomije teritorija na kojima su kasnije formirane Rusija i vodeće evropske zemlje imale su BDP približno istog reda. Godine 1500. ruski BDP iznosio je 8.458 miliona dolara, Njemačka-8.256 miliona dolara (procijenjeno u međunarodnim dolarima od strane Giri-Khamisa po kursu 1990.), vodeća svjetska ekonomija Kina-61.800 miliona dolara.
Promjena trendova
Nakon prve industrijske revolucije XVIII-XIX veka, nivo proizvedenog BDP-a prestao je da zavisi od broja zaposlenih i počeo je da se prvenstveno određuje razvojem tehnologije.
Kao rezultat tehničkog preopremanja industrije u Sjedinjenim Državama, počevši od 1850-ih, udio zemlje u Svjetskom BDP-u počeo je naglo rasti i nastavio je rasti do otprilike 1950. godine. I od tog perioda, to se skoro malo promijenilo. Japanska ekonomija, koja je prije Prvog svjetskog rata zaostajala čak i za zemljama Istočne Evrope, počela je rasti od 60-ih godina prošlog stoljeća kao rezultat tehničke revolucije. Sada je to treća po veličini zemlja na svijetu po BDP-u. Zbog tehnološke zaostalosti, dionice ekonomija Indije i Kine već duže vrijeme opadaju i počele su rasti tek u posljednjih 50 godina. Dionice Velike Britanije, Francuske i Njemačke stalno su se smanjivale tokom 20. vijeka.
Struktura svjetske ekonomije u 2017. godini

Nesumnjivo vodstvo Sjedinjenih Država u pogledu udjela zemalja u Svjetskom BDP-u odavno je neosporno i značajno. Zemlja čini oko četvrtine svjetske ekonomije (24,3%), što u monetarnom smislu iznosi oko 18 biliona dolara. Američka ekonomija je po veličini veća od ukupne ekonomije zemalja rangiranih od 3. do 10. po BDP-u. U XXI veku u zemlji živi 5% svetske populacije i proizvodi četvrtinu svetskog BDP-a, a azijski kontinent (bez Japana) čini 60% stanovništva i samo trećinu BDP-a.
Kina je na drugom mjestu po udjelu zemlje u Svjetskom BDP-u, koji postepeno gužva Sjedinjene Države po svim glavnim makroekonomskim pokazateljima. A prema svim prognozama, prestići će u narednim decenijama, što tačno pokazuje dinamika razvoja zemlje i prognoze vodećih svjetskih stručnjaka. Zemlja ima BDP od 11 biliona dolara sa udjelom od 14,8 %. Na trećem mjestu je Evropska unija sa približno istim pokazateljima. Ako uzmemo samo zemlje, onda Japan prati Kinu sa 4,4 biliona dolara BDP-a i 6% udjela. Rusija je na 12. mjestu sa udjelom od 1,8%, koji se stalno smanjuje, u 2013. godini zemlja je činila 3%.
Dugoročna predviđanja

Prema nekim prognozama, zahvaljujući četvrtoj industrijskoj revoluciji, globalni BDP će se povećati za oko dva puta do 2050. godine. Kina će izaći na prvo mjesto sa udjelom od 20%, a slijede Indija i SAD.
Udio zemalja u razvoju u Svjetskom BDP-u iznosit će 50%, a možda će njihove ekonomije zauzimati 6 od 7 prvih mjesta. Istovremeno, Indonezija će doći na četvrtu poziciju, a Meksiko će prestići Veliku Britaniju i Njemačku.